ID90 d.o.o.
Adresa: Ogrizovićeva 34/1, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 3648 000
E-mail: id90@id90.hr
ZAŠTITA PALMI
Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) i palmin drvotoč (Paysandisia archon) najvažniji su štetnici palmi na području Europe i iz tog razloga imaju status karantenski štetnih organizama. Crvena palmina pipa štetnik je južno-azijskog podrijetla koji se počeo širiti prema zapadu velikom brzinom sredinom osamdesetih godina. Na području Mediterana pojavio se 1992. godine u Egiptu. Palmin drvotoč neotropska je vrsta, porijeklom iz Južne Amerike. U Europi se je prvi puta pojavio 2001. godine u Španjolskoj. U Hrvatskoj su oba štetnika prvi puta zabilježena 2011. godine.
Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) jedan je od najvažnijih štetnika palmi. Uzrokuje postupno propadanje biljaka domaćina, što dovodi do njihovog potpunog uvenuća. Potencijalni domaćini ovog štetnika jesu većina biljaka iz porodice palmi (Arecaceae). Najčešći domaćini koje susrećemo u Hrvatskoj jesu: Phoenix canariensis (kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žunara), Washingtonia filifera (končasta palma ili kalifornijska lepezasta palma) i Chamaerops humilis (niska žumara). Osobito velike štete čini na palmama iz roda Phoenix, koji je jedan od najzastupljenijih rodova palmi u Hrvatskoj.
Na velike udaljenosti štetnik se širi sadnicama palmi. Na male udaljenosti širenje je moguće letom odraslih oblika. Razlog vrlo brzog širenja crvene palmine pipe je međunarodna trgovina zaraženim sadnim materijalom. Poznato je da se zaraženi sadni materijal masovno unosi u Hrvatsku premještanjem na zajedničkom tržištu Europske unije iz Italije i Španjolske, u kojima je crvena palmina pipa široko rasprostranjena.
Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) prema sistematskoj pripadnosti pripada u red Coleoptera (kornjaši), natporodicu Curculionoidea (pipe), te potporodicu Rhynchophorinae. Odrasli kukci sposobni su letjeti na velike udaljenosti te mogu naći biljke domaćine na širokom području. Ove kornjaše ponajprije privlače odumirući ili oštećeni dijelovi palmi, ali je moguće da budu napadnute i neoštećene palme.
Tipični znakovi napada crvene palmine pipe jesu:
- Deformirani listovi koji izgledaju kao da su na pojednim dijelovima zarezani škarama,
- Suhi listovi usred zelene krošnje palme koji odumiru zbog ishrene ličinki u njihovoj bazi,
- Rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu „piljevine“ mogu se naći ličinke kukuljice i kokoni od suhih biljnih vlakana smeđe boje (vidljivo ako palma nije jako visoka)
- Kokoni (čahure), koji se nalaze i ispod kore debla obično pri bazi palme
- Rupe na deblu iz kojih izlaze izgrižena biljna vlakna
- Prisutnost imaga
- Prisutnost ličinki
- Prisutnost kukuljica
- Prisutnost kokona u kojima se nalazi ličinka, kukuljica ili imago
- Rast rozete palme je nepravilan, stariji se listovi objese (simptom „kišobrana“)
- Rupe u rozetama palmi iz kojih izlaze izgrižena biljna vlakna
- Venuće i žućenje što nalikuje na stresno stanje palme uzrokovano sušom
- Nakošeno palmino deblo koje se može lako srušiti
- Prisutnost hodnika u deblu palme – vidljivo nakon piljenja palme
- Prisutnost hodnika u kruni palme – vidljivo nakon piljenja palmi
Štetnici
Izgled: Odrasla crvena palmina pipa ima izduženo ovalno tijelo, crvenkastosmeđe do crne boje, prosječne duljine od 2 do 4 cm. Crvena palmina pipa ima 2-3 generacije godišnje
Razmnožavanje: Odlažu jaja uglavnom na mekše dijelove palme, a odvija se u razdoblju od prosječno 45 dana. Razvoj jaja traje tri dana. Ženka odlaže jaja na mjestima oštećenja na deblu ili na lisnim peteljkama s gornje strane. Kad ličinka iziđe iz jaja ubušuje se u peteljku lista i započinje se hraniti u unutrašnjosti palme. Ličinke mogu raditi hodnike samo u mekom tkivu, kao što su lisna rozeta, gornji dio debla ili u bazi lisnih peteljki. Prije kukuljenja ličinke formiraju od suhih biljnih vlakana kokon ovalnog oblika, smeđe boje. Kukuljenje se odvija u pravilu izvan debla, u kokonu koji se nalazi ispod kore debla. Nakon izlaska iz kukuljice odrasli oblik ostaje u unutrašnjosti kokona 4-17 dana. Tijekom tog inaktivnog razdoblja pipa postaje spolno zrela. Odrasli oblici žive 2-3 mjeseca. Potpuni razvoj crvene palmine pipe, od jaja do odraslog oblika u prosjeku je oko 82 dana.
Tipični znakovi napada crvene palmine pipe: Deformirani listovi koji izgledaju kao da su na pojedinim dijelovima zarezani škarama, suhi listovi usred zelene krošnje palme koji odumiru zbog ishrane ličinki u njihovoj bazi, rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu „piljevine“ mogu se naći ličinke kukuljice i kokoni od suhih biljnih vlakana smeđe boje (vidljivo ako palma nije jako visoka), kokoni (čahure), koji se nalaze i ispod kore debla obično pri bazi palme, rupe na deblu iz kojih izlaze izgrižena biljna vlakna, prisutnost imaga, ličinki, kukuljica, rast rozete palme je nepravilan, stariji se listovi objese (simptom „kišobrana“), rupe u rozetama palmi iz kojih izlaze izgrižena biljna vlakna, venuće i žućenje što nalikuje na stresno stanje palme uzrokovano sušom, nakošeno palmino deblo koje se može lako srušiti, prisutnost hodnika u deblu palme – vidljivo nakon piljenja palme
prisutnost hodnika u kruni palme – vidljivo nakon piljenja palmi
Palmin drvotoč neotropska je vrsta, porijeklom iz Južne Amerike. U Europi se je prvi puta pojavio 2001. godine u Španjolskoj. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježen 2011. godine.
Odrasla jedinka palminog drvotoča atraktivan je leptir, s velikim rasponom krila od 9 do 11 cm. Prednja krila su zelenkasto smeđa, dok su stražnja krila narančasta sa širokom crnom poprečnom trakom u kojoj je 5 ili 6 bijelih točaka, ima jednu generaciju godišnje.
